
Kulturno nasleđe oživljava otkriva vezu Bunjevaca i podunavskih Švaba
Kulturno nasleđe Subotice dobilo je novo poglavlje kroz jedinstveno istraživanje koje razotkriva višedecenijski suživot Bunjevaca i podunavskih Švaba. Projekat UG „Bunjevačka kasina“, podržan od strane Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, donosi fascinantne uvide u bogatu kulturnu razmenu koja je oblikovala identitet ovog vojvođanskog grada.



Kulturno nasleđe kroz objektiv porodične arhive
„Naše istraživanje je otkrilo fascinantne detalje o tome kako su se kulture Bunjevaca i podunavskih Švaba međusobno prožimale i obogaćivale. Kroz detaljnu analizu fotografija, dokumenata i usmenih predanja, uspeli smo da rekonstruišemo jedan značajan deo subotičke istorije koji do sada nije bio dovoljno istražen,“ ističe Tamara Babić, predsednica UG „Bunjevačka kasina“ iz Subotice.

Posebno vredan doprinos ovom istraživanju dala je Ernestina Vizin Offenbacher, koja je kroz svoju porodičnu arhivu sačuvala neprocenjivo fotografsko blago.
„U našoj porodičnoj kolekciji čuvamo preko stotinu fotografija koje pokazuju život podunavskih Švaba u različitim periodima. Moj otac je kao fotograf zabeležio mnogobrojne trenutke iz života zajednice u Bačkom Brestovcu, a te fotografije danas predstavljaju neprocenjiv izvor za proučavanje naše kulturne istorije,“ objašnjava Ernestina.
„Nakon preseljenja u Suboticu, nastavili smo da dokumentujemo promene u životu zajednice, što danas daje jedinstvenu perspektivu o tome kako se naš grad menjao kroz decenije.“
Neotkrivene veze dveju kultura
Kata Kuntić, istraživač bunjevačke tradicije iz Subotice, kroz svoje proučavanje otkrila je iznenađujuće paralele između dve zajednice.
„Naše istraživanje je pokazalo iznenađujuće sličnosti u načinu odevanja Bunjevaca i podunavskih Švaba krajem 19. i početkom 20. veka. Pronašli smo dokaze o međusobnom uticaju u izradi nošnji, posebno u području Subotice i okoline. Ovi nalazi su značajni jer pokazuju da su kulturne granice bile mnogo propustljivije nego što se ranije mislilo,“ ističe Kuntić.
Sveta Luca – spona dveju tradicija
Posebno zanimljivo otkriće predstavljaju običaji vezani za proslavu Svete Luce, koja se pokazala kao važna dodirna tačka dve kulture.
„Otkrili smo da su obe zajednice razvile složene običaje vezane za ovaj praznik, koji se u mnogim elementima preklapaju. Ovo sugeriše dugogodišnju kulturnu razmenu koja je bila posebno intenzivna na području Subotice,“ objašnjava Babić.
Mr Mihael Plac, predsednik Nacionalnog saveta nemačke nacionalne manjine, naglašava značaj ovog istraživanja.
„Prvi put imamo sistematičan pregled kulturnih veza između Bunjevaca i podunavskih Švaba, potkrepljen materijalnim dokazima i stručnom analizom. Posebno je značajno što smo uspeli da dokumentujemo običaje koji su i danas živi u našim zajednicama.“
Budućnost kulturnog nasleđa
Rezultati ovog značajnog istraživanja biće dostupni u formi publikacije koja će služiti kao važan izvor za buduća proučavanja kulturne istorije Subotice. Formirana je i digitalna arhiva fotografija i dokumenata, koja će biti na raspolaganju istraživačima i široj javnosti.
„Ovo istraživanje nam pomaže da bolje razumemo kako je nastao jedinstveni kulturni identitet Subotice. Kroz razumevanje naše zajedničke prošlosti, možemo bolje graditi zajedničku budućnost,“ zaključuje Babić. Dalje najavljuje da će UG „Bunjevačka kasina“ nastaviti sa sličnim istraživačkim projektima koji osvetljavaju bogato kulturno nasleđe našeg grada.
Bunjevačke književnice i umetnice kao čuvarke kulturnog nasleđa
Istraživanje kulturnog nasleđa Bunjevaca i podunavskih Švaba otvara nove perspektive u proučavanju uloge bunjevačkih žena u očuvanju tradicije kroz umetnost i književnost. Posebno je značajno što su upravo žene bile te koje su, kroz svoje stvaralaštvo i umetničko delovanje, očuvale mnoge elemente tradicionalne kulture koji bi inače bili zaboravljeni.
Kroz prizmu doktorske disertacije „Umetnost sećanja: Bunjevačke književnice i umetnice kroz prizmu vremena“, možemo sagledati kako su se kulturni uticaji i razmene između Bunjevaca i podunavskih Švaba odrazili na stvaralaštvo bunjevačkih umetnica. Njihova dela često su beležila ne samo bunjevačke običaje, već i složene međukulturne odnose koji su oblikovali život u Subotici.
Fotografije iz porodične arhive Ernestine Vizin Offenbacher otkrivaju nam i poseban senzibilitet ženskog pogleda na tradiciju. Način na koji su žene dokumentovale svakodnevni život, običaje i kulturne prakse. Ovi vizuelni zapisi predstavljaju dragocen izvor za proučavanje položaja i uloge žena u očuvanju kulturnog identiteta obe zajednice.
Rezultati istraživanja otvaraju nova poglavlja u proučavanju bunjevačke ženske književnosti i umetnosti. Kroz dokumentovane kulturne razmene i uticaje, možemo bolje razumeti kontekst u kojem su stvarale naše Bunjevke. Književnice i umetnice, čija dela danas predstavljaju neizmeran doprinos kulturnoj baštini našeg podneblja.
Poziv na dalje istraživanje
Pozivamo Vas da se pridružite našem kontinuiranom istraživanju bunjevačke ženske umetnosti i književnosti.Podelite porodične fotografije i dokumente koji svedoče o stvaralaštvu bunjevačkih žena ✍️ Doprinesite svojim pričama i sećanjima o bunjevačkim umetnicama.

