svaka kupljena krofna je više od obične poslastice
Istorija

Slatka tradicija fanaka  koja okuplja zajednicu na Debo četvrtak

Miris vrućih, tek ispečenih fanaka uvek me vrati u detinjstvo. Kada sam majkom svake godine, na Debo četvrtak, provela sate gledajući kako se testo preobražava u hrskave, zlatne poslastice.

Fankijada u Tavankutu – čuvanje tradicije Debelog četvrtka

Debo četvrtak za Bunjevce predstavlja mnogo više od datuma u kalendaru. To je dan kada se, prema tradiciji, jede čak devet puta, a poslednji obrok su obavezno fanci. Ova poslastica, poznata i kao krofne, nije samo hrana – ona je simbol zajedništva, deo nematerijalnog nasleđa bunjevačke nacionalne manjine na severu Bačke.

Prošlogodišnja, druga po redu Fankijada, okupila je četrdesetak vrednih žena.One su čuvajući tradiciju od zaborava, ispekle oko 10.000 fanaka. Ove godine, organizatori najavljuju još bogatiju manifestaciju.Koja će ponuditi ne samo tradicionalne slatke fanke, već i nove, slane varijante.Sve uz prateća jela poput domaće tarane i pasulja.

Tradicija pravljenja fanaka

Tokom istraživanja za ovaj članak, posetila sam Mariju Bošnjak, poznatu kao Maca, jednu od čuvarki bunjevačke tradicije u Maloj Bosni. U njenoj domaćinskoj kući, gde se gost dočekuje kako priliči. Kafom, rakijom i najfinijim fancima. Dobila sam priliku da iz prve ruke saznam tajne pravljenja savršenih fanaka.

„Iako se fanci prave od najjednostavnijih namirnica, najbolje domaćih.Njihova izrada nije baš jednostavna,“ objašnjava Maca. Ujedno mi i pokazuje tradicionalne fanke sa karakterističnom belom „plašom“ (obrubom).

„Potrebno je da se testo dobro izradi, ostavi da naraste nekoliko puta – a to je moguće samo ako je dovoljno toplo u prostoriji u kojoj se mesi. Zatim se komadi testa izvade okruglom modlom, ostave da se ‘odmore’, i tek onda peku na masti ili ulju dovoljno vrelom da se ujednačeno ispeku, ostanu hrskave spolja, a meke iznutra,“ deli sa mnom svoje iskustvo ova skromna žena širokog srca i osmeha.

Maca ponosno ističe svoju pripadnost bunjevačkoj zajednici i sa strašću objašnjava tradiciju „debelog četvrtka“, prenoseći znanje koje je i sama dobila od svoje majke i bake.

Fankijada u Tavankutu 2025 – humanitarna manifestacija koja spaja tradiciju i dobročinstvo

Ovogodišnja, treća po redu Fankijada u Tavankutu, predstavlja mnogo više od gastronomskog događaja. Sav prihod od prodaje biće usmeren u dobrotvorne svrhe – za kupovinu uskršnjih paketića deci iz Gornjeg i Donjeg Tavankuta.

„Namera nam je da pokažemo koliko zajedništvo može da bude moćno. Prošle godine smo pomogli deci, a ove godine se nadamo da ćemo još više deci omogućiti lepe trenutke tokom praznika,“ ističe Anđela Moravčić iz MZ „Tavankut“, jedna od organizatorki manifestacije.

Šta posetioci mogu očekivati na ovogodišnjoj Fankijadi

Za razliku od prethodnih godina, ovogodišnja ponuda biće znatno raznovrsnija.

 „Ponuda će biti raznovrsna, tako da verujem da će svaki posetilac pronaći nešto što mu prija. Želimo da obogatimo ponudu i omogućimo da svi uživamo u starim, ali i novim ukusima,“ najavljuje Moravčić.

Pored tradicionalnih, slatkih fanaka sa džemom, kremom i šećerom, posetioci će moći da probaju i inovativne slane varijante sa domaćim kobasicama. Organizatori su se pobrinuli da na meniju budu i druga tradicionalna jela poput domaće tarane i pasulja, neizostavan deo svakog bunjevačkog stola.

Od prošlosti ka budućnosti – očuvanje nematerijalne kulturne baštine

Prošle godine, posle velikog uspeha druge Fankijade, kada je ispečeno neverovatnih 10.000 fanaka, ove godine se očekuje još veći odziv i učešće volontera koji će doprineti uspehu manifestacije.

Tavankut će 27. februara biti ispunjen smehom, muzikom i, naravno, omiljenim fankom. Ova manifestacija ima posebnu čar jer nas svaki zalogaj vraća u prošlost, podsećajući nas koliko su mali, ali važni trenuci u životima naših predaka oblikovali današnji Tavankut.

Zajedništvo kao temelj očuvanja tradicije

Fankijada u Tavankutu svedoči o snazi zajednice i važnosti očuvanja kulturnog nasleđa. Ona nam pokazuje kako se tradicionalne vrednosti mogu prenositi na mlađe generacije kroz zajedničko kuvanje, druženje i humanitarni rad.

Svaka kupljena krofna na Fankijadi je više od običnog zalogaja – to je čin dobrote koji omogućava radost deci i vraća veru u snagu zajednice.

Bunjevačka tradicija kroz prizmu savremenog društva

Manifestacije poput Fankijade imaju izuzetan značaj za očuvanje bunjevačkog identiteta u savremenom svetu. One nam pomažu da ne zaboravimo svoje korene, da cenimo veštine i znanja naših predaka, i da ih prenosimo novim generacijama.

Dok miris svežih fanaka ispunjava Tavankut, postajemo svesni da tradicija nije statična – ona se razvija, prilagođava i dobija nove oblike. Kroz inovacije poput slanih fanaka, organizatori pokazuju kako se tradicionalni recepti mogu osvežiti i učiniti privlačnim i mlađim generacijama.

Uloga žena u očuvanju bunjevačke tradicije

Poseban doprinos očuvanju bunjevačke tradicije daju upravo žene, čije se veštine, recepti i znanja prenose s kolena na koleno. Njihove vredne ruke i danas, baš kao i vekovima unazad, mese testo za fanke, prenoseći ne samo recepte već i priče, vrednosti i kulturno nasleđe.

Marija Bošnjak, jedna od tih žena, svojim entuzijazmom i ljubavlju prema tradiciji, inspiriše druge da cene i čuvaju bunjevačko nasleđe. Njena kuća, gde se fanci prave po starim, majčinim receptima, postala je svojevrsni hram kulture i tradicije.

Zašto posetiti Fankijadu u Tavankutu?

Treća Fankijada u Tavankutu pruža jedinstvenu priliku da se kroz ukuse i mirise upoznate sa bunjevačkom tradicijom, da podržite humanitarnu akciju za najmlađe i da postanete deo zajednice koja neguje svoje nasleđe.

Uživajući u fanacima pripremljenim prema starim, provjerenim receptima, bićete deo žive tradicije koja traje generacijama. Istovremeno, svojom posjetom doprinećete da se ta tradicija nastavi i u budućnosti.

Fankijada u Tavankutu – slatka spona prošlosti i sadašnjosti

Fankijada u Tavankutu nije samo gastronomska manifestacija.Ona je most između prošlosti i sadašnjosti, spona koja povezuje generacije i zajednica koja se okuplja oko zajedničkih vrednosti.

U srcu ove manifestacije su vredne domaćice poput Marije Bošnjak, koje svojim radom, znanjem i ljubavlju prema tradiciji, čuvaju bunjevačko nasleđe od zaborava. Tu su i organizatori koji svake godine ulažu trud da Fankijada bude sve bolja i posećenija.Kao i posetioci koji svojom podrškom pokazuju da im je stalo do očuvanja tradicije.

Pridružite nam se 27. februara u Donjem Tavankutu i postanite deo ove slatke priče o fanacima, zajedništvu i dobročinstvu. Jer, svaka kupljena krofna je više od obične poslastice.Ona je deo žive tradicije koja traje i koja će, nadamo se, trajati još dugo.

Ja sam Sandra Iršević, masterka komunikološkinja i doktorantkinja digitalne produkcije. Kao urednica portala ecofeminizam.com i dopisnica TV Pink, spajam tradiciju sa savremenim novinarstvom. Moj rad u medijima i zaštiti životne sredine prepoznat je nagradama. Aktivno se zalažem za očuvanje bunjevačke kulture i rodnu ravnopravnost, dokazujući da je moguće negovati korene uz praćenje digitalnih trendova.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

error: Sadržaj je zaštićen !!